Information about the work of the government still out of reach

Neophodnost izborne reforme:

U vremenu u kome su novi mediji doživjeli ekspanziju, potrebno je preispitati opravdanost zabrane objave rezultata istraživanja javnog mnjenja 15 dana prije izbora i njen eventualni negativni uticaj na pravo birača da budu informisani.

🔗 Detaljnije na linku u opisu profila.

Neophodnost izborne reforme:

Zakon predviđa obavezu formiranja skupštinskog odbora za praćenje primjene izbornog zakona u dijelu koji se odnosi na medije. To je rješenje kritikovano od strane medija ali i Evropske komisije zbog preklapanja nadležnosti sa Agencijom za elektronske medije, koja bi trebalo da bude jedino tijelo odgovorno za nadzor emitera tokom izbora.

🔗Detaljnije na linku u opisu profila.

Neophodnost izborne reforme:

Na biračkim mjestima postoje prepreke od fizičkog pristupa, preko prepreka u pristupu glasačkoj kabini i kutiji, samostalnosti i tajnosti glasanja, do procedura i materijala (ne)pristupačnog osobama s oštećenjem vida.

Takođe, samo odvijanje kampanje nije pristupačno u dovoljnoj mjeri za sve kategorije OSI, kako one u medijima, tako i kampanje na terenu.

🔗Detaljnije na linku u opisu profila.

Neophodnost izborne reforme:

Finansijska sredstva namijenjena radu ženskih organizacija moraju se koristiti isključivo na način predviđen statutom ženskih organizacija, s ciljem jačanja položaja žena u političkom životu i društvu uopšte.

🔗Detaljnije na linku u opisu profila.

Neophodnost izborne reforme:

Ideja o uvođenju rodnih kvota počiva na činjenici da se u patrijarhalnim društvima žene u politici suočavaju sa preprekama koje ne postoje za muškarce i daju im prednost.

Praksa je pokazala da iako sporo i simbolično, kvote daju  pozitivan efekat, pa procenat žena u predstavničkim tijelima nakon uvođenja kvota uglavnom raste iako i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.

🔗Detaljnije na linku u opisu profila.

Neophodnost izborne reforme:

Kao mjera afirmativne akcije, zakonom je predviđeno da najuspješnija lista hrvatskog naroda koja osvoji najmanje 0,35% važećih glasova osvoji jedan mandat.

Međutim, u Crnoj Gori, prema rezultatima posljednjeg popisa, živi još jedan narod sa približno istim udjelom u ukupnoj populaciji, a koji ne uživa istu privilegiju. Radi se o Romima, koji prema posljednjem popisu čine 1,01% stanovništva, dok Hrvati čine 0,97%. CDT već više od decenije zagovara da se ova odredba proširi i na izborne liste za izbor pripadnika romskog naroda.

🔗Detaljnije na linku u opisu profila.

Neophodnost izborne reforme:

Važeći Zakon o izboru odbornika i poslanika je usvojen davne 1998. godine. Od tada je više puta mijenjan amandmanima, ali i odlukama Ustavnog suda koji je ukidao pojedine njegove odredbe.
Te izmjene su sprovođene od strane poslanika, najčešće bez detaljne pravno tehničke redakture.

Zakon zato danas sadrži mnoge diskutabilne i prevaziđene odredbe kao i pravne praznine što otežava njegovo sprovođenje, pa čak i u dijelu kojim se propisuje obavljanje tehničkih stvari.

🔗Detaljnije na linku u opisu profila.